U Gnjilanu je otvorena izlozba sa slikama spasioca jevreja na Kosovu,u toku Holokausa, naslovom”Trashigimia e miqwsisw Kosovw-Izrael”,koja je organizovana od Uprave za Kulturu,Omladinu I Sport kao i Shoqata e Miqwsisw Kosovw-Izrael Doctor Haim Abramanel”,gde su ucestvovali predsednik opstine ,predstavnici vlasti od lokalnog I centarnog nivoa,predstavnici Americke Ambasade na Kosovu ,glumci I gradjani Gnjilana.Ova izlozba otvara se u pocastu albanske porodica sa Kosova,koje su sklonoli porodice i jevreja u toku holokausa.
Izlozba naznaci jedan od akata koje stavlja nas doznanja nasu trajnu solidarnost kao nacija.Bez obzira sto smo bili pregazeni I siromasni vekovima ,medjutim imali smo visoke verline,siroko grudost ,plemstvo,I na citavu onu povrsinu koju smo imali I ako u veoma teskim uslovima ,mi smo postovali drugoga,postovali smo prijatelja ,postovali smo coveka u potrebu,cak postovali smo I tada kada nismo znali da imamo dovoljan prijatelj.
U nasoj trediciji je da ne treba pitati coveka u potrebu odakl je I koji je nego njemu treba otvarati uvek vrata,nije slucajno sto Izraelski narod postao nas istiniti prijatelj,za kojeg mi danas govorimo u vezi ovog prijateljstva a upravo ima veoma veliku znacajnost.
Plemstvo,solidarnost I gostoprimstvo vraca se narodu Kosova I albanskoj povrsini za dobro.Albanski narod istorijski je ucinio dobro I ova dobrota vracena je nas sa oslobodjenjem,vraca se nas I drzavna stvornost-napredak ,od Izraelskog naroda I drugih naroda na cello sa SAD,EUi drugi”prema tome uvek treba ciniti dobro jer dobrota vraca se uvek”rekao je Mustafa.
Podpresednica “udruzenja prijatelstva Kosovo-Izrael Doctor Haim Abramanel formirano u 2006 god.Gjangyle Ilijazi koje je za pocela rad oko sistematizacije I pronalazanje albanskih porodica koje su smestile Izraelske porodice,rekla je da vecera su prikazane vrednosti malog naroda I velika pomoc albanskog naroda za smestene jevrejske porodice.
Albanski narod I Albanija bio je retko mesto na svetu koja je sklonila I Izraelske porodice.Porodice kao Sadik Behluli iz Gnjilana,Mustafa Pash Reznici iz Decana,koja je docekivala I od pratila oko preko 42 jevrejske porodice,zatim data pomoc od porodica Spahija,Domi,Hasan Rema itd. Su samo nekoliko od niz slucajeva koji su pomazene na Kosovu.
Preko 30 albanske porodice sklonili su od nekoliko dana,nedelja,mesecna jevrejske porodice I zatim pratili su za Albaniju,sobzirom da Albanija tog vremena bila je kao obeceno zemljiste za jevreje,koji su dosli iz Srbije,Makedonije Rumunske,Bulgarije itd.Prema tome albanski sa Kosova,Makedonije I Crna Gore doprineli su prelasku jevreja u Albaniji.
Zahvaljajuci casnu rec albanaca,jevrejske porodice u Albaniji zivele su kao gosti.Nisu se sakrili po sumama I drugim mestima,nego su data Muslimanska I Katolicka imena,obukli su svoju garderobu I tretirali su kao clanovi porodica.
Prema zvanicnim podacima,prije drugog svetskog rata u Albaniji ziveli su oko 200 jevreja,dok posle rata ovaj broj je desetostrucio I bidnuli oko 2 hiljade jevreja.To je cinjenica koja nigde na svetu nije se desila.
Americki slikar Noran Gwrshman koji je uradio slike porodicama koje su smestile jevreje, prilikom je istakao da albanski ne treba biti ponosni sa izvozom ribe ili drugih niz minerala,nego treba biti mnogo ponosni za casnu rec koji imaju tradiciju nasledjeno koleno na koleno I koje je kao jedinstveni fenomen.
Predsednik jevrejske zajednice KosovaVotim Demiri,putem telegrama,zahvaljajuci prisutne pozdravio je angazovanje udruzenja Kosovo-Izrael za otkrivanje istinite oko smestanja jevreja u albanskim predelima.
Slicna izlozba je otvorena I u Izraelu,u sedistu OUN,Tiranu,Pristini u raznim mestima evrope I svugde,dok je postigao I u Gnjilanu.